Dojenje uz oprez: rijetki slučajevi u kojima beba ne može sisati

Majčino mlijeko je najbolja hrana za novorođenče i bebu. 

Do šestog mjeseca bebama je majčino mlijeko jedina hrana koja im je potrebna. Dojenjem se uspostavlja velika bliskost majke i djeteta, a majka djetetu prenosi antitijela koja pomažu u izgradnji djetetova imuniteta. 

Maleno biće koje je tek ugledalo svijet može reagirati i na običnu hranu koju mama dojilja jede (često se mame u prvim mjesecima moraju kloniti grahorica i velikih količina čokolade), a svaka mama koja doji mora vrlo oprezno birati lijekove koje zbog nekog razloga troši.

Sastojci pojedinih lijekova mogu ući u sastav majčinog mlijeka i naštetiti malom biću koje se intenzivno razvija.

Lijekovi i bolesti uz koje se dojenje ne preporučuje ili je potrebno jako paziti

Sve mame nisu zdrave. I nažalost, da bi njihova djeca bila zdrava i razvijala se, ne smiju dojiti. 

Razlozi mogu biti privremeni ili trajni, a ako doista patite od neke kronične bolesti još tijekom trudnoće trebali bi se konzultirati s liječnikom. 

Što učiniti ako beba odbija dojenje?

Bolesti i stanja u kojima se ne preporučuje dojiti ili se dojenju mora pristupiti s velikim oprezom:

• oštećenja srca ili bubrega
• teška anemija
• tuberkuloza
• teške infekcije
• Hepatitis B ili C
• AIDS
• zlouporaba droga
• korištenja lijekova za normalni rad štitnjače
• korištenje lijekova za reguliranje povišenog krvnog tlaka
• uzimanje litija kao lijeka
• korištenje antidepresiva
• trošenje oralne kontracepcije koja sadrži estrogen i progesteron

Rekli bi da majke zaražene AIDS-om ili hepatitisom B ili C ne bi smjele dojiti. No, istraživanja su pokazala suprotno.  Svjetska zdravstvena organizacija od 2009. preporučuje dojenje i HIV pozitivnim majkama. 

Dojiti se može i s hepatitisom. Doduše s oprezom.

Na primjer, kod hepatitisa provodi se imunizacija bebe cjepivom, a dojenje se preporučuje u slučajevima da majčino mlijeko ne sadrži krv (što se često događa novim dojiljama - kod pucanja bradavica).

Ali, kako smo naglasili, svaka bolest i stanje doista su specifični i prije početka dojenja potrebno je konzultirati se s liječnikom. 

Kada beba ne može sisati?

Bebe u nekim slučajevima odbijaju dojku što mame čini užasno nesretnima. 

Postoji i nekoliko slučajeva kada bebe ne mogu sisati:

• rascjep usne
• rascjep nepca i
• nepodnošljivost laktoze.

Rascjep usne i nepca 

Rascjep nepca kao i rascjep usne (zečja usna)  vrlo su rijetka pojava, u Hrvatskoj se s njima rađa 17 od 10.000 rođene djece. 

Problem se otklanja operacijom kada beba naraste, a u prvim danima je teško. Novorođena djeca ne mogu sisati,ali mogu piti majčino mlijeko kroz posebno anatomski oblikovane bočice.

Nepodnošljivost laktoze

Primarna nepodnošljivost laktoze u prvim danima izuzetno je rijetki genetski poremećaj. 
Beba ne može probaviti ni majčino mlijeko i od ranih dana pokazuje simptome dehidracije i pothranjenosti. Takvo novorođenče treba posebnu njegu tijekom prvih dana i liječničku pomoć.

Blaža i učestalija, sekundarna nepodnošljivost enzima laktoze češće se događa kod beba. Te bebe osjetljivije su na enzime iz kravljeg mlijeka, soju i jaja koje dobivaju kroz majčino mlijeko.
Mame u tim slučajevima moraju jako paziti na prehranu, a bebe na prsima moraju ostati što je dulje moguće. 

Mame koje pate od kroničnih bolesti i piju jake lijekove još u trudnoći se s liječnikom moraju konzultirati oko dojenja. U nekim slučajevima poput rascjepa nepca ili zečje usne bebe ne mogu sisati, ali majčino mlijeko mogu piti iz posebnih bočica.