Nevjerojatne činjenice o novorođenčadi koje sigurno niste znali

Novorođenče je najmanje ljudsko biće.
Datum objave: 16.01.2018.

Još u trbuhu mame bebe mogu prepoznati i reagirati na majčin glas. Rađaju se sa snažno razvijenim refleksom sisanja. 

Novorođenče je najmanje ljudsko biće. Kada maleni čovjek dođe na svijet koža mu je naborana i ljubičaste je nijanse, a glavica nekako šiljasta. 

Novorođenče je nevjerojatno slatko. One male prstiće želite samo držati, mekanu kožu milovati, a kada gledate to malo čudo kako spava obuzima vas samo osjećaj topline. 
U prvim danima novorođenče izuzetno puno spava, a uz spavanje druge su mu aktivnosti hranjenje i promjena pelena. 

I tada vam se čini kako je novorođenče vrlo jednostavno. No nije. Novorođenčad su u mnogočemu različita. I čak ako ste već roditelj sigurni smo kako za neke od nevjerojatnih činjenica o novorođenčadi koje ćemo navesti sigurno niste nikad čuli. 

Novorođenčad ima više kostiju od odraslih

Istina je. Novorođene bebe imaju više kostiju od odraslih. Ljudsko biće rađa se s 300 kostiju, a po odrastanju imamo ih 206. Ova razlika događa se zato što je većina kostiju u tijelu po rođenju još samo hrskavica koja sraste u procesu okoštavanja. 
Taj proces okoštavanja je i razlog zašto bebe imaju “mekana mjesta”. I taj proces okoštavanja traje do 20. godine kada se formiraju sve kosti u tijelu. 

Kosa novorođenčeta brzo se mijenja

Većina novorođenih beba rađa se s nimalo ili vrlo malo kose.

Većina novorođenih beba rađa se s nimalo ili vrlo malo kose. No neka djeca rađaju se s frizurom. Bez obzira na količinu kose s kojom se beba rađa, ona se mijenja. Moguće je da bebe rođene s crnom kosom s vremenom postanu plavokose, a oni rođeni s plavom, gotovo bijelom kosom postanu smeđokosi.
I da, sva ta kosa s kojom se dijete rodi nestane, ali ne odjednom već postepeno  Bebe u prvim mjesecima brzo gube kosu zbog naglog pada razine hormona trudnoće no kada se hormoni stabiliziraju kosa ponovno počinje brzo rasti. 

Bebe se rađaju s niz refleksa

bebe se rađaju s izuzetno razvijenim refleksima, prirodnim reakcijama na podražaje iz okoline

Jeste li ikad vidjeli kako novorođenče sisa a ne jede, osjetili kako čvrsto grabi prst svojom malom rukom ili kako udara nogom kada se stavi u položaj stajanja?
To se događa zato što se bebe rađaju s izuzetno razvijenim refleksima, prirodnim reakcijama na podražaje iz okoline:

Refleks sisanja
Refleks sisanja novorođenčadi služi kako bi se beba hranila. Neke bebe još u majčinom trbuhu sišu palac što je vidljivo na snimkama ultrazvuka. Sisanje je najvažniji refleks, a nestaje oko četvrtog mjeseca života.
 
Refleks traženja
Na dodir obraščića beba nježno okreće glavicu i otvara usta. Tim refleksom beba zapravo traži bradavicu. Baš kao i refleks sisanja, ovaj refleks postoji kako bi se beba mogla nahraniti. 

Refleks hvatanja
Kada dotaknete dlan novorođenčeta ono će vam refleksno zgrabiti prst. Taj bebin stisak toliko je snažan da bi beba gotovo mogla nositi svoju težinu držeći se za dva majčina prsta.

Moorov refleks 
Moorov refleks ili refleks obuhvaćanja kod novorođenčadi javlja se kada je dijete preplašeno. Beba tada izvije leđa, zabaci glavicu, otvori oči i raširi ruke. Preplašenoj bebi tada samo treba topli majčin zagrljaj.  

Refleks hodanja
Male bebe rađaju se s refleksom hodanja. Taj refleks vidljiv je kada bebu pridržavate, a ona pomiče nožice kao da hoda.. Naime, kada beba osjeti nešto pod nogama, refleksno digne nogu. No, taj refleks nije čvrst hod i nestaje oko trećeg mjeseca starosti. 

Novorođenčad nema suza

Kad novorođenče plače, nema suza. Bar ne veća količina suza. Naime, po rođenju, suzne žlijezde rade, ali proizvode manje suza, tek toliko koliko je potrebno da se oči vlaže. 
Plač bez suza ne traje dugo; od prvog do trećeg mjeseca, kada se počinje proizvoditi više suza.

Novorođenče ima velike oči zato što oči ne rastu

Bebe imaju velike oči. To je stoga što su oči jedini organ koji ne raste nakon rođenja. 

Očna je jabučica cijeli život iste veličine. Kada se beba rodi, većina oka ispunjena je šarenicom i zjenicom s vrlo malo vidljive sljepoočnice. 

Iako očna jabučica ne raste, vid se intenzivno razvija tijekom prvih mjeseci. Po rođenju novorođenče reagira na svjetlo i mrak i na kontrast crno-bijelo dok već s četiri mjeseca može raspoznati boje. 

Novorođenče prepoznaje majčin glas

male bebe vrlo brzo prepoznaju majčin glas.

Novorođenče se okreće kada čuje majčin glas. To nije nikakva slučajnost, male bebe vrlo brzo prepoznaju majčin glas.

To je zato što se na taj najmiliji zvuk bebe naviknu kada počinju čuti, što je već u 18. tjednu trudnoće. S 24 tjedna beba je još osjetljivija na zvuk, a oko 25. i 26. tjedna beba počinje reagirati na zvukove iz okoline što je doista fascinantno. 

Mamin glas je ono čemu je beba najizloženija i zato nije nikakvo čudo da na njega reagira odmah po rođenju. Ako nerođenoj bebi u trbuhu govori i tata vrlo je moguće da će novorođenče prepoznati i njegov glas. 

Novorođenče ima drugačija koljena

Kad se beba rodi, njena koljena nisu ista kao koljena djece i odraslih. 

Naime, koljena novorođenčadi su u potpunosti građena od hrskavice tj. od istog tkiva koje čine nos i uši odraslih osoba.

Oko treće godine hrskavica na koljenima počinje srastati u kost, a sve hrskavično tkivo spoji se tek oko 10. godine.

Koljena se okošte tek nakon puberteta. Razlog tome je što mekše kosti dozvoljavaju rast, a i pad je bezbolniji. 

Komentari