Kako se hraniti dok dojite i osigurati potrebnu prehranu za dijete?

U trenutku kada počnete dojiti svoju bebu, sa svih će vam strana stizati mnoštvo savjeta što smijete, a što ne smijete jesti. Ne brinite, mi smo za vas preprimili nekoliko savjeta za zdravu prehranu tijekom dojenja.

Tablica sadržaja

Savjeti u prehrani dojilja nakon poroda

Prehrana tijekom dojenja ima važan utjecaj na kvalitetu i količinu vašeg mlijeka, ali i na vaše i bebino zdravlje.

Kvalitetan sastav mlijeka tijelo majke će osigurati odgovarajućim unosom hrane i iskorištavanjem vlastitih rezervi.

U slučajevima neodgovarajuće prehrane i nedovoljnog unosa osnovnih hranjivih tvari, organizam dojilje će, nizom mehanizama prilagodbe, dati prednost stvaranju mlijeka (osiguranju neophodnih tvari za rast i razvoj djeteta), što može narušiti majčino zdravlje.

Vrlo je važno da vaša prehrana tijekom dojenja bude:

  • redovita (5 obroka dnevno),
  • raznovrsna (da ne izbjegavate niti jednu skupinu namirnica) i
  • uravnotežena (odgovarajući unos energije i svih neophodnih hranjivih tvari).

Energetske potrebe dojilje povećane su u odnosu na uobičajen unos vezan uz dob, tjelesnu masu, visinu i aktivnost.

Mlada majka pije zdravi sok i drži bebu koja spava u naručju.


Tijekom prvih 6 mjeseci dojenja, ukupno povećanje energetskih potreba iznosi 500 kcal/dan, od čega 330 kcal treba pokriti hranom, a ostatak se podmiruje iz unutarnjih rezervi masti koje su se u tijelu nakupljale tijekom trudnoće.

Tijekom drugih 6 mjeseci dojenja, povećanje energetskih potreba iznosi 400 kcal/danAko imate blizance, te potrebe su povećane.

U razdoblju dojenja, unosom dovoljne količine bjelančevina, osigurava se pravilan rast i razvoj dojenčeta, ali i zdravlje dojilje.

U svakodnevnu prehranu uključite dovoljne količine nemasnog mesa, ribe, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, te mahunarki i žitarica (osobito ako ne konzumirate namirnice životinjskog podrijetla).

Zbog povećanih energetskih potreba i pravilnog rada centralnog živčanog sustava, ugljikohidrati trebaju biti temelj prehrane tijekom dojenja.

To ćete osigurati unosom neprerađenih žitarica (smeđa riža, integralna tjestenina, kruh od punog zrna žita i slično), voća i povrća. Ugljikohidratne namirnice, uz energiju osiguravaju i vlakna koja sprječavaju zatvor i vitamine B-skupine koji povoljno djeluju na stvaranje mlijeka.

Masti su hranjive tvari koje tijekom dojenja osiguravaju najveći energetski udio u prehrani dojilje. Tijekom dojenja svakodnevno koristite biljna ulja (maslinovo, bučino i repičino), zbog odgovarajućeg sadržaja omega 3 masnih kiselina.

Prehranu obogatite ribom (losos, skuša, srdela, haringa, tuna, pastrva...) jednom ili više puta tjedno. Ne zaboravite na sjemenke lana, orahe i tamno zeleno lisnato povrće.

Izbjegavajte rafinirane biljne masnoće kao što je margarin i "skrivene" masnoće u namirnicama poput lisnatog i dizanog tijesta, kolača, gotove i polugotove hrane, te brze hrane (pizza, hamburger, hot-dog…) jer su povezane s pojavom bolesti srca, krvožilnog sustava, dijabetesom i različitim upalnim procesima.

Ne zaboravite popiti 1/2 litre mlijeka ili fermentiranih mliječnih proizvoda dnevno, koristeći proizvode koji sadrže 1,5-2,8 % mliječne masti. Više od 1/2 litre mlijeka dnevno neće povećati količinu vašeg mlijeka.

Vitamini i minerali u prehrani dojilje

Prehranom u kojoj ima puno voća i povrća, unijeti ćete dovoljnu količinu vitamina i minerala za sebe i dojenče. Pri planiranju prehrane, pažnju posvetite zastupljenosti namirnica koje su izvori:

  • kalcija (mlijeko i prerađevine od mlijeka, jaja, kruh, povrće)
  • cinka (janjetina, jetra, jaja, pivski kvasac, mlijeko, grah, pšenične klice, sjemenke bundeve)
  • folne kiseline (zeleno povrće, banane, smokve, jaja, kvasac, iznutrice)
  • magnezija (povrće, mineralna voda)
  • željeza (crveno meso, grah, zeleno povrće, suhe smokve, suhe marelice)

Voće bogato vitaminom C, nakon obroka će poboljšati apsorpciju željeza iz hrane. No, potreban je oprez. Citrusi su visokoalergene namirnice, te se ne preporučuju u većim količinama. Dovoljno je uzeti jedan komad voća.

Dodatak vitamina D potreban je ako izbjegavate mlijeko i mliječne proizvode. Nizak unos vitamina D može dovesti do rahitisa u djece, te poremećaja metabolizma kalcija. Svakodnevna šetnja i izlaganje tijela suncu, također će osigurati dio dnevnih potreba za vitaminom D.

Ako se pridržavate pravila potpuno vegetarijanske prehrane, preporučuje se dodatan unos vitamina B12, jer se taj vitamin nalazi isključivo u namirnicama životinjskog podrijetla.

Vitamin E je važan antioksidans, pa u svoju prehranu uključite biljna ulja, cjelovite žitarice, pšenične klice, zob, bademe i orašasto voće.

Dovoljne količine vitamina A, osigurat ćete unosom žumanjka jajeta, mlijeka, maslaca, jetre, tamnozelenog lisnatog te žutog i narančastog povrća.

Suplementacija vitaminima A i vitamina E tijekom dojenja, neće utjecati na njihov sadržaj u majčinom mlijeku, dok veće doze mogu imati toksične efekte.

Tijekom dojenja je potrebno unijeti i do četiri litre tekućine dnevno. Smatra se da se 1 l tekućine unese putem hrane, dok približno tri litre treba popiti.

Ako nemate naviku češćeg unosa tekućine, nakon svakog podoja, popijte čašu tekućine (voda, prirodni voćni sok bez dodatka šećera, domaći čaj, juha, mlijeko, kompot..). Nedovoljan dnevni unos tekućine može uzrokovati opstipaciju.

Možete povremeno popiti jednu šalicu crne kave (ako dijete ne reagira nemirom i nesanicom). Veće količine kave ili pravog čaja (crni, indijski, ruski, zeleni, bijeli) te određenih napitaka djeluju diuretski i treba ih ograničiti.

Izbjegavajte gazirane i zaslađene napitke, kao i veće količine sokova jer mogu izazvati nelagodu kod vas i djeteta.

Smjernice za prehranu dojilja - Što jesti?

Prehrana dojilja mora se temeljiti na piramidi pravilne prehrane i uključivati namirnice iz svih skupina:

  • voće i povrće,
  • žitarice, kruh od punog zrna,
  • namirnice bogate kalcijem (mlijeko i mliječni proizvodi),
  • namirnice bogate životinjskim i biljnim bjelančevinama (meso, riba, mlijeko, mliječni proizvodi, jaja, mahunarke, žitarice, orašasto voće)

Izbjegavajte začinjenu hranu, mesne prerađevine, alkohol, brzu i polugotovu hranu, slatkiše, masti životinjskog podrijetla i margarin.

Kako biste smanjili opasnost od trovanja, izbjegavajte sirovu hranu kao što je tatarski biftek, carpaccio, sirova riba, pljesnivi sirevi... Prilikom pripreme jela, posebno pazite na higijenu i toplinsku obradu namirnica.

U prvih 15-20 dana nakon poroda, pridržavajte se dijetalnog načina prehrane.

Tih prvih dana nakon poroda vaš bi dnevni jelovnik trebao biti podijeljen na pet obroka i uključivati kuhano povrće (lagano začinjeno, bez upotrebe jakih začina, luk, češnjak, ljuta paprika i sl.), kuhano meso (perad, junetina, janjetina), kuhan bijelu ribu, juhe, žitarice, mlijeko, mliječne prerađevine i kuhano voće (kompot).

Dvadesetak dana po porodu, postupno se možete vratiti svojim ustaljenim prehrambenim navikama. To ne znači da ćete prvi dan pojesti sve što poželite, nego postupno uključite na primjer jedan komad svježeg voća.

Većina žena tijekom dojenja ne mora mijenjati prehrambene navike, a "dozvoljena" i "zabranjena" hrana najčešće su uvjetovane kulturološki. Vrlo je važno da sve namirnice konzumirate umjereno.

Tradicionalno se tijekom dojenja preporučuje suzdržavanje od namirnica koje uzrokuju nadimanje i nelagodu kod djeteta (kelj, kupus, cvjetača, brokula, raštika, grah, leća, kesteni), iako istraživanja nisu jasno dokazala da te namirnice u stvarnosti izazivaju tegobe.

❔ Što su dojenački grčevi i kako možete pomoći svojoj bebi

Postoje namirnice koje bi neke od dojilja trebale izbjegavati i to osobito ako su alergične na određenu hranu ili ako u obitelji postoji sklonost alergijama.

U tom slučaju, izbjegavajte ili smanjite konzumaciju namirnica kao što su: kravlje mlijeko, jaja, soja, kikiriki, orašasti plodovi, školjkaši, ribe, citrusi, jagode...

Postoje namirnice koje bi neke od dojilja trebale izbjegavati i to osobito ako su alergične na određenu hranu ili ako u obitelji postoji sklonost alergijama.

Ako primijetite da neka namirnica uzrokuje nelagodu kod djeteta (napuhnutost, vjetrove, probleme s pražnjenjem crijeva, grčenje i slično), vodite dnevnik prehrane u koji ćete bilježiti svaki pojedeni obrok, međuobrok i sve ostalo što ste konzumirali (sokovi, čaj, kava, lijekovi...) kao i ponašanje djeteta tijekom i nakon dojenja.

Uočite li jedinstven obrazac ponašanja dojenčeta u satima nakon obroka (npr. dijete plače jače nego inače, trbuščić mu je nadut, ima drugačiju stolicu i sl.), izbacite iz prehrane namirnicu koja je vjerojatno to izazvala.

Ne izbacujte namirnicu iz svoje prehrane već prvi put nakon što se dijete drugačije ponašalo. Nakon nekoliko tjedana ponovite uzimanje iste namirnice i provjerite smeta li mu uvijek ta namirnica.

Za neke namirnice, poput komorača, krumpira, batata, mrkve i tamnozelenog lisnatog povrća, dokazano je da potiču proizvodnju mlijeka.

Bez straha pripremite ukusan obrok u kojem ćete uživati vi, a putem vašeg mlijeka i vaša beba.

Ispiši

Komentari